Firma DataLink kompjuteri se osim prodajom racunara i servisom kompjuterske opreme bavi i izradom programa za knjigovodstvo. Nikakvo čudo, stoga, nije što smo još od osnivanja 1993. godine sve nabavljene i prodate artikle evidentirali u našoj bazi podataka.
U njoj se, između ostalog, mogu naći podaci o kupcima, transakcijama, vrstama i serijskim brojevima svih komponenti koje su prošle kroz naše ruke. Softver za evidenciju smo postepeno razvijali, prateći sopstvene potrebe, da bi 1998. godine on dostigao funkcionalnost uporedivu sa današnjom. To je razlog što smo upravu tu godinu izabrali kao početnu za analizu trendova u prodaji racunara. Posmatrali smo kako se tokom godina mijenjao udio stonih odnosno prenosnih računara u ukupnoj prodaji kao i njihove prosječne cijene. Zanimljiv nam je bio i procenat učešća glavnih proizvođača procesora u ukupnom broju prodatih konfiguracija. Podatke do kojih smo došli izložićemo u formi grafikona i pokušati da objasnimo razloge koji su doveli do uočenih trendova. Napominjemo da se brojke za 2009. godinu odnose samo na prva tri mjeseca. S obzirom da se period u kome se trenutno nalazimo može okarakterisati kao početak duboke recesije, sasvim je moguće da će se trendovi postavljeni u prvom tromjesečju do kraja godine promijeniti. Skrećemo pažnju, takođe, da smo u stone kompjutere ubrojili isključivo sklopljene konfiguracije, jer je broj prodatih brand-name racunara u DataLink-u bio isuviše mali za bilo kakvu statističku obradu.
Laptop kompjuteri i desktop racunari u ukupnoj prodaji
Pogledajmo, najprije, kako se tokom godina mijenjao udio stonih odnosno notebook računara u ukupnom broju prodatih kompjutera.
Kao što vidimo, sve do 2005. godine skoro isključivo su se prodavali desktop racunari. U tom periodu, kupca je u DataLink-u nalazio tek poneki laptop godišnje, a bilo je godina kada nije prodat ni jedan.
Nakon 2005., međutim, nastupa period konstantnog porasta udjela prenosnika uz istovremeno smanjenje udjela stonih kompjutera. Ovo se poklapa sa opštim trendovima na tržištu, ne samo u našem regionu već i na globalnom nivou. Po nekim predviđanjima, već kroz nekoliko godina se može desiti da se odnos koji je vladao do 2005. ponovi, ali ovoga puta u korist notebook-ova.
Prosječna cijena racunara i njen uticaj na prodaju
Osnovni razlog za njihovu sve veću popularnost je drastičan pad cijena, koji je, opet, uzrokovan konstantnim pojeftinjenjem LCD panela, nekada najskupnjom komponentom ovih racunara.
Kao što se iz grafikona može zaključiti, između 2005. i 2006. se prepolovila prosječna cijena laptop kompjutera. Dok se prije toga prosječna cijena malog broja prodatih primjeraka kretala između 1.400€ i 1.600€, u zadnjih nekoliko godina kupci najčešće izdvajaju između 600 i 800€. Ovaj podatak nam govori da je upravo to suma koju je kupac spreman da izdvoji za svoj notebook računar. Činjenica da se ovaj iznos ne smanjuje i više ne prati neprestani pad cijena koji i dalje traje, ukazuje na način razmišljanja prosječnog potrošača: da se za planiranu sumu kupi što bolji racunar, a ne da se za planiranu konfiguraciju odvoji što manje novca.
Kad je riječ o desktop računarima, i kod njih je došlo do pada cijena, takođe otprilike za polovinu, ali taj pad nije bio tako brz.
Smanjenje cijene prosječnog racunara se desilo između 2002. i 2005. godine, s tim što je najizraženije bilo između 2002. i 2003. Danas imamo situaciju da prosječan kupac za stoni kompjuter izdvaja između 450 i 500€. Očito je da se nepisano pravilo od prije desetak godina, da je dobar računar uvijek koštao oko 2000DEM, unekoliko izmijenilo. Ono što se danas može kupiti za 1000€ bi se prije moglo nazvati izvanrednim ili vrhunskim, nego samo dobrim.
Udio pojedinih proizvođača u ukupnom broju ugrađenih procesora
Vjerovali ili ne, u 1999. godini svega 1,69% procesora koje smo ugradili u konfiguracije je nosilo oznaku AMD. Te godine je, bar što se DataLink kompjutera tiče, AMD dotakao samo dno.
Znači li to da su ostatak od 98,31% činili procesori iz Intelove familije? Ne baš. Možda se mnogi toga ne sjećaju, ali u to vrijeme ova dva proizvođača nisu bili jedini takmaci u borbi za prevlast na tržištu procesora za PC računare. Bio je tu i Cyrix, koji je 1998. godine, kada počinje naše istraživanje, prodao više procesora nego Intel i AMD zajedno.
Glavnu zaslugu u tome je imala njihova niska cijena u kombinaciji sa veoma solidnim performansama. No, slava nije dugo trajala. Već naredne godine je udio Cyrix-a pao na 20%, da bi se 2000. ovi procesori potpuno izgubili iz ponude. Od tada dva giganta suvereno vladaju tržištem. Intel je imao prednost sve do 2004. kada je prepušta AMD-u, koji je, nastavivši da raste, najveći udio od 64,40% ostvario 2006. godine. Od tada, njihova kola ponovo kreću nizbrdo, te je tako u prva tri mjeseca 2009. Intel-ov logo nosilo čitavih 80% od svih ugrađenih procesora.
Komentari (0)
Prikaži/sakrij komentare
Prikaži/sakrij formu za unos
